Sarah Jenkins, LL.M.
Senior Regulatory Counsel & Whistleblowing Specialist · European Governance & Integrity Center
International compliance lawyer advising corporate leadership on EU Directive 2019/1937 transposition, internal reporting workflows, and whistleblower retaliation defense.
Doktrinarna analiza zabrane odmazde, digitalnih dokaznih standarda i nadzornih ovlasti tijela Rechtsinformationssystem des Bundes (RIS).
Normativni Okvir i Prijenos Direktive (EU) 2019/1937
Prijenosom Direktive EU kroz HSchG (BGBl. I Nr. 6/2023) poslodavci u privatnom i javnom sektoru s 50 ili više zaposlenika obvezni su uspostaviti interni kanal za prijavu nepravilnosti.
Uspostava kanala je zakonska obveza. Kršenje povjerljivosti ili nepružanje zaštite prijavitelju kažnjivo je pod izravnim nadzorom tijela Rechtsinformationssystem des Bundes (RIS).
Posebni Režim Obrnutog Tereta Dokazivanja kod Odmazde
Ključni institut zakonske zaštite je obrnuti teret dokazivanja. Ako prijavitelj nakon prijave pretrpi štetnu radnju (otkaz, premještaj, suspenziju), pretpostavlja se da je ta radnja bila odmazda.
Poslodavac mora na sudu dokazati da je odluka donesena isključivo iz zakonitih, objektivnih i dokumentiranih poslovnih razloga koji nemaju veze s prijavom.
- Zakonska Presumpcija Odmazde: Svaka štetna radnja nakon prijave smatra se odmazdom;
- Teret Dokazivanja na Poslodavcu: Poslodavac mora dokazati postojanje objektivnih razloga za mjeru;
- Ništetnost i Naknada Štete: Mjera odmazde je ništetna, a prijavitelj ima pravo na naknadu cjelokupne štete.
Standardi Digitalnih Dokaza i Nepromjenjivi Zapisi
U radnim sporovima standardni e-mailovi ili papirnati sandučići ne jamče vjerodostojnost dokaza na sudu.
Potrebno je certificirano softversko rješenje s enkripcijom i nepromjenjivim zapisima revizije (audit logs) radi dokazivanja poštivanja rokova od 7 i 30 dana.
Za obaranje presumpcije odmazde poslodavac mora predočiti neizmjenjiv digitalni dosje svih radnji u postupku ispitivanja prijave.
Nadzorne Ovlasti i Prekršajne Kazne
Rechtsinformationssystem des Bundes (RIS) provodi nadzor i može izreći visoke prekršajne kazne za neimenovanje povjerljive osobe, povredu povjerljivosti ili pokušaj odmazde.
Prekršaji povlače i teške posljedice po poslovni ugled i sudjelovanje u javnim nabavama.
Zaključak i Preporuke za Upravu
Preporučuje se donošenje općeg akta, imenovanje povjerljive osobe i uvođenje provjerenog softverskog alata.
Siguran kanal štiti prijavitelje i osigurava pravnu zaštitu poslodavca.
Često Postavljana Pitanja o Zakonu o Zaštiti Prijavitelja
Svi poslodavci u javnom i privatnom sektoru koji zapošljavaju najmanje 50 radnika.
Poslodavac mora dokazati da otkaz nije bio posljedica podnesene prijave nepravilnosti.
Novčane kazne do nekoliko desetaka tisuća eura za poslodavca i odgovornu osobu.